kolesterol (grč. χολή: žuč + grč. στερεός: krut + lat. ol[eum]: ulje), sterolni spoj koji se pojavljuje u slobodnom ili u esterificiranom obliku. Prema podrijetlu može biti egzogen (unesen u organizam hranom) i endogen (nastao u tijelu, uglavnom u jetri). Kolesterol ima u organizmu nekoliko važnih funkcija: sastavni je dio staničnih membrana, služi kao preteča u sintezi žučnih soli, steroidnih hormona (hormoni kore nadbubrežnih žlijezda i spolni hormoni) i vitamina D, a odlaganjem u rožnati sloj kože čini kožu otpornom na različite kemijske tvari te sprječava pretjerano hlapljenje vode. Normalna je serumska koncentracija kolesterola 3,1 do 5,6 mmol/L. Netopljiv u vodi, kolesterol se u krvi prenosi u obliku lipoproteina, a najviše ga ima u lipoproteinima male gustoće (LDL, engl. low density lipoproteins). Povećanje koncentracije kolesterola u krvi glavni je uzrok nastanku ateroskleroze, a taloženje kolesterola u žučnome mjehuru može uzrokovati pojavu žučnih kamenaca (→ kamenci). Koncentracija kolesterola povećana je pri smanjenu izlučivanju inzulina (šećerna bolest) i hormona štitnjače te pri uzimanju hrane bogate zasićenim masnim kiselinama, koje se uglavnom nalaze u masnoćama životinjskoga podrijetla. Zbog toga se za prevenciju ateroskleroze preporuča prehrana u kojoj prevladavaju biljne masnoće, jer one sadrže mnogo nezasićenih masnih kiselina.
